177 |
Zadnji dani Hrvatskog sokola
Kako je Hrvatski sokol bio, nakon HSS-a, najjača hrvatska asocijacija, kralj Aleksandar proglasio je Zakon o osnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije. Pokoravajući se nasilju vojne diktature hrvatski su sokoli pred Božić 1929. godine ugasili svoja društva. Nestalo je sokolske parole „U desnici snaga, u srcu odvažnost, u misli domovina". Najviše su pogođeni mladi kojima je oduzeta mogućnost sadržajnijeg tjelesnog vježbanja
|
030 /2009 |
Željko Iveljić |
|
176 |
Osnivanje središnje športske organizacije
Hrvatski športski savez osnovan je 5. listopada 1909. u zagrebačkom svratištu Grič. Na osnivačkoj skupštini bili su delegati HAŠK-a, I. hrvatskog mačilačkog kluba, I. hrvatskog sklizalačkog društva, I. hrvatskog automobilskog kluba, I. hrvatskog biciklističkog kluba, Zagrebačkog koturaškog kluba Orao i Hrvatskog športskog kluba Academia. Zbog previranja unutar Austro-Ugarske Monarhije i vlade promađarskog bana Pavla Raucha bilo je malo vjerojatno da se odobri rad jedne napredne hrvatske društvene organizacije. Rad i pravila Saveza odobreni su tek 10. kolovoza 1910. dolaskom novog bana Nikole Tomašića |
030 /2009 |
Zdenko Jajčević |
|
175 |
Odanost športu duga 75 godina
Kao član HAŠK-a Lipovščak je odigrao pionirsku ulogu u promicanju modernog športa u Hrvatskoj. Bio je jedan od HAŠK-ovih najagilnijih članova, kao aktivan športaš i djelatnik. Najviše je vremena posvetio skijanju: 1909. bio je jedan od osnivača skijaške sekcije HAŠK-a, a kao pročelnik te sekcije postavio je temelje suvremenog športskog skijanja u nas
|
031 /2009 |
Zdenko Jajčević |
|
174 |
Tjelesni odgoj u Hrvatskoj u međuratnom razdoblju
U nastavi tjelesnog odgoja između dva svjetska rata pomaci su bili veoma skromni. U više od 20 godina osposobljeno je samo 30-ak nastavnika tjelesnog odgoja za rad na srednjim školama, izgrađeno je malo dvorana i vanjskih igrališta za potrebe nastave. Rezultat toga bilo je pretvaranje nastavnog procesa u mehaničko svladavanje pokreta koje su predavali „učitelji vještine”
|
031 /2009 |
Zrinko Čustonja |
|
173 |
Devet desetljeća najzagrebačkijeg nogometnog kluba
Klub je u dugoj povijesti postigao i vrijedne međunarodne pobjede. Tako je 1956. kao gost pobijedio milanski Inter (1-0). Od 1991. nastupa u Hrvatskoj nogometnoj ligi, a najveći je uspjeh zabilježio 2002. godine kada je pod vodstvom trenera Zlatka Kranjčara osvojio prvenstvo Hrvatske
|
031 /2009 |
Miroslav Šarić |
|
172 |
Prvi međunarodni uspjeh hrvatskih športašica
„Dan prije odlaska naše hazenašice očekuju u najvećoj nervozi i strepnji, da li će doći obećana pomoć. I kada su nade već skoro propale…, stiže vijest, da je Ministarstvo za fizičko vaspitanje odobrilo trošak za put u London. Novac naravno nije stigao i naše hazenašice odlaze na put zadužujući se za put kod 'Putnika'”, pisao je Jutarnji list prije londonskog natjecanja. Na kraju, te su izvanredne športašice učinile mnogo za afirmaciju ženskog športa koji je do tada u Hrvatskoj praktično bio nepoznat
|
031 /2009 |
Ljiljana Jazbinšek |
|
171 |
Buran život jednog od naših prvih biciklista
Relativno niska rasta, vitak i svestrani športaš, Alexander je posjedovao jedan od prvih bicikla s prednjim velikim i drugim malim kotačem u Zagrebu. Volio je putovati, ne samo na biciklu. Upoznao je Austriju, Njemačku, djelomično Mađarsku, a 1906. posjetio je Bukurešt, Constanzu, Carigrad, Brusu i Sofiju
|
031 /2009 |
Ivan Mirnik |
|
170 |
Hrvati članovi Međunarodnog olimpijskog odbora
Trojica su Hrvata kao članovi MOO-a znatno pridonijeli olimpizmu i njegovom nedvojbeno pozitivnom utjecaju na svjetsku zajednicu. Od novije povijesti prema ranim godinama MOO-a to su Antun Vrdoljak, član MOO-a od 1995., Boris Bakrač, od 1960. do 1987., i Franjo Bučar, član MOO-a od 1920. do 1946. godine
|
031 /2009 |
Milena Dragišić, Radica Jurkin |
|
169 |
Prvi naš plivač
„Oko Žagara se stalno pjenila voda uslijed silnog rada nogu. Ovakav rad nogu još nismo vidjeli ni poznavali. Davao je utisak da se rukama kreće po vodi kao neki vodeni pauk”, napisao je Ico Lipovšćak, osnivač HAŠK-ove plivačke sekcije, o Žagarovom prvom nastupu na bazenu Šmidhen 1911.
|
032 /2009 |
Mirko Poldrugač |
|
168 |
Školovanje kadrova za TZK i šport nakon 1945.
Ministar narodnog zdravlja donio je 1. rujna 1945. uredbu o početku rada Više fiskulturne škole u Zagrebu. U školu je, u četiri generacije, bilo upisano 194 studenta od kojih je 157 diplomiralo, iako je škola zapravo ukinuta 1946. s obrazloženjem „da se stručne snage koncentriraju u Beogradu gdje je osnovan 1946. godine Državni institut za fiskulturu”
|
032 /2009 |
Zrinko Čustonja |
|
167 |
Prolaznici se moraju zaštititi od udaraca loptom
Prvi napisi o golfu u domaćem tisku donosili su terminološke izraze koji su većim dijelom bili izvorni, engleski. No bilo je i domaćih izraza. Tako se osnovni rekvizit - woods, naziva batina, green je škulj, a teeing-ground odbijalište. Golf klub Zagreb 1930. imao je 80 članova. Prvo državno prvenstvo održano je 22. i 23. listopada 1932., a Prvo međunarodno prvenstvo Jugoslavije u rujnu 1933.
|
032 /2009 |
Ljiljana Jazbinšek |
|
166 |
Osnovano Hrvatsko streljačko društvo u Kustošiji
Priča o HSD Kustošija počinje 30. studenoga 1939. kada je nekolicina kustošijanskih i vrapčanskih strijelaca i lovaca održalo osnivačku skupštinu u općinskoj zgradi, danas u Ilici 259. Kustošija je tada bila zapadno predgrađe Zagreba, odijeljena od grada Mitnicom na potoku Črnomercu. Novoosnovano streljačko društvo imalo je tridesetak redovnih članova
|
032 /2009 |
Miroslav Šarić |
|
165 |
Savez sportskih saveza Kraljevine Jugoslavije
Nakon osnivanja Međusaveznog olimpijskog odbora za IX. olimpijadu 1926., sa sjedištem u Zagrebu, športski su se savezi 1929. odlučili još jače povezati, pa je u Zagrebu 1929. osnovan Savez sportskih saveza Kraljevine Jugoslavije "sa zadatkom da pomaže športski pokret u Jugoslaviji, da ga predstavlja pred vlastima i da se brine za skladan rad svih športova"
|
032 /2009 |
Zdenko Jajčević |
|
164 |
Zagrebački časopis Vienac o športu
O djelovanju prve središnje organizacije hrvatskog športa, Hrvatskom športskom savezu, mnogo se pisalo u Sportskoj kronici zagrebačkog časopisa Vienac. Pod uredništvom Đure Deželića časopis Vienac zabavi i pouci izlazio je od 1869. do 1903., a ponovno je počeo izlaziti 1910. godine
|
032 /2009 |
Zdenko Jajčević |
|
163 |
Važne godišnjice hrvatske tjelovježbe i športa u 2010. godini
Godišnjice rođenja, smrti, osnivanja klubova, događaja, novinarstvo i publicistika |
033 /2009 |
Redakcija |
|
162 |
Irislav Dolenec
Športaš, trener i numizmatičar
U povodu 70. godišnjice rukometa u Hrvatskoj 2000. godine, rukometni su ga stručnjaci u reviji Super sport uvrstili među 10 najboljih hrvatskih igrača. Dobitnik je Državne nagrade športa za životno djelo Franjo Bučar 2005. |
033 /2009 |
Eduard Hemar |
|
161 |
Prva krovna organizacija jugoslavenskog športa
Osnivanje i djelovanje JOO-a u Kraljevini SHS bilo je popraćeno pasivnošću i otporom nehomogene i neorganizirane društvene sredine, neprirodno ujedinjene zajednice naroda. Djelovanje JOO-a bilo je osuđeno na neuspjeh, jer je bilo nemoguće pronaći formulu rada koja bi odgovarala svim predstavnicima naroda tako raznorodne političke, ekonomske, vjerske i športske tradicije |
033 /2009 |
Zdenko Jajčević |
|
160 |
Prvi trgovci športskom opremom
Godine 1889. Marko Drucker je u Ilici 39, uz barut, dinamit, oružje, satove, svjetiljke, glazbala i bicikle počeo prodavati lovačku, mačevalačku, nogometnu, tenisku i ribolovnu oprema. Naslijedio ga je sin Harry, koji je proširio poslovanje, a zatim organizirao i vlastitu proizvodnju |
033 /2009 |
Ljiljana Jazbinšek |
|
159 |
Uvijek na braniku hrvatskih interesa
Članovima Hrvatskog sokola bilo je jasno da u novoj organizaciji, Jugosoko, ne mogu imati nikakvu drugu nego podređenu ulogu. Posljednja izvanredna skupština Hrvatskog sokolskog saveza održana je 15. prosinca 1929. i jednoglasan je zaključak bio da Hrvatski sokolski savez ne pristupi u novoosnovani Sokol Kraljevine Jugoslavije i da se sva društva Hrvatskog sokola raspuste |
033 /2009 |
Zlatko Virc |
|
158 |
Počeci igranja košarke u Hrvatskoj
Košarku su prve zaigrale hazenašice tijekom zimskih dvoranskih treninga. Građanski i Atletski sportski klub iznajmili su 20. siječnja 1929. dvoranu za prvu košarkašku trening-utakmicu, a tjedan kasnije dogovorena je prva javna propagandna utakmica. Pobijedio je ASK, a utakmica je, prema izvješću Novosti, bila više nalik „tvrdom muškom rugbyu" |
033 /2009 |
Miroslav Šarić |
|