- Autor/ica: Milka Babović
Odlukom njezine obitelj djevojčica Zulejka Stefanini u šestoj godini života postaje članicom "Sokola" i redovito vježbanje postaje sustavni dio njezina odgoja i obrazovanja. Rastući i razvijajući se u svestranu sportašicu nije gubila spontanu radost kretanja i plemenitog, poticajnog uzbuđenja nadmetanja. U njoj je bila duboko usađena potreba da tu radost podijeli s ljudima oko sebe, da ih potakne da počnu, da ih poduči zašto to sve treba raditi
Zulejka Tućan-Stefanini (1912. - 2005.) je najsvestranija i najuspješnija sportašica naše svekolike povijesti. Statističari pišu da je osvajala sportska priznanja najvišeg dometa njezina vremena čak u 14 sportova. Bivala je i prvakinja države, i rekorderka, olimpijka na Igrama 1936. u Berlinu. Svojim rezultatima, cijelom svojom ličnošću od rane je mladosti utirala sportske putove ženama. Njezino se ime može naći i među sudionicama Svjetskih ženskih sportskih igara 1930. u Pragu, 1931. u Firenci. U Firenci je lukom i strijelom izborila treće mjesto. (To treba zapamtiti kada nekom zgodom neprovjereno, ali efektno, izgovorimo ili napišemo "... prvi put u povijesti ..."). Kada je 1947. godine počelo sveopće natjecanje za značku sportske svestranosti ZREN (Za REpubliku Naprijed) Zulejka Tućan je bila prva sportašica u Hrvatskoj koja je osvojila zlatnu značku. Nije u pitanju bilo "osvojiti još jednu nagradu", poticaj za sudjelovanje je bio povući za sobom što više žena. Uvjeriti ih da 35 godina u životu žene nisu godine starosti.
- Autor/ica: Damir Škarpa
Potkraj 19. stoljeća, student slavistike i budući profesor Vjekoslav Rutzner - Radmilović, osmislio je riječ nogomet kao zamjenu za football kako se sport dotad nazivao prema engleskom izvorniku
- Autor/ica: Josip Mrgan
Sisak, grad pod zaštitom sv. Kvirina, imao je traumatično povijesno iskustvo, ali i bogatstvo gospodarskog, ranog urbanog i kulturnog razvoja, koji je značajno obilježila i sportska aktivnost. U Sisku se razvijala stara streljačka organizacija (1845.), Tielovježbeno društvo (1868.), tu su zabilježeni začeci kuglanja (1873.), sklizalačko društvo (1876.), biciklizam (1893.), šah (1908.), Hrvatski sokol Sisak (1902), mačevanje (1902), boks (1906./1907.), kasnije hazena (1923.) i rukomet, zatim tenis (1919.), atletika (1912.), aeroklub (1927.), skijanje (1928.), odbojka (1932.), veslanje (1932.) i dr.
- Autor/ica: Tajana Obradović
(Olimp 76/2020)
Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske u razdoblju od 2015. do 2020., na 136. sesiji MOO-a, održanoj 17. srpnja ove godine, u povijest se olimpizma ubilježila kao prva Hrvatica izabrana u članstvo Međunarodnog olimpijskog odbora. Članstvo u Međunarodnom olimpijskom odboru doživotno je i veliko priznanje ponajprije za gospođu Grabar-Kitarović i njezin dosadašnji angažman u domeni međunarodnih odnosa, diplomacije i političkog djelovanja, a potom i za Republiku Hrvatsku, hrvatsku olimpijsku obitelj i hrvatski sport.