Br. Naslov Olimp Autor
277
Zinaja do cilja četiri sata nakon prestanka rada sudačkog žirija
Hrvatski i slovenski skijaši odlučili su sudjelovati na I. zimskim olimpijskim igrama tek nakon kongresa Međunarodnog skijaškog saveza u Pragu 1923. godine. Budući da je za pripreme bilo vrlo malo vremena, odlučilo se da se na njih pošalju prokušani skijaši trkači bez posebnih izlučnih natjecanja. Kratko vrijeme do nastupa uzrokovalo je brojne nesporazume između Jugoslavenskog olimpijskog odbora i Jugoslavenskog zimsko-sportskog saveza. Da ne bi zakasnili s prijavama i jedni i drugi su na svoju ruku bez međusobnog dogovora prijavili skijaše za nastup. 		014 /2005 Zdenko Jajčević
276
Prve godine djelovanja Kineziološkog fakulteta
Osnivanje Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je započeo s radom 1959. godine kao Visoka škola za fizičku kulturu u Zagrebu predstavlja vrlo važan trenutak u razvoju sportskog i tjelovježbenog pokreta u Hrvatskoj. Pedesetih godina 20. stoljeća najozbiljnija prepreka razvoju tjelovježbenog i sportskog pokreta u tadašnjoj Hrvatskoj bio je nedostatak primjereno školovanih stručnih kadrova. Naročito se to odnosilo na temeljni kadar - nastavnike i profesore kineziologije 1. 		014 /2005 Zrinko Čustonja
275
100 godina atletike u Hrvatskoj
Početak organiziranog djelovanja određene športske grane u pravilu započinje osnivanjem kluba koji njeguje taj šport kao osnovnu djelatnost. Međutim, kada govorimo o počecima organizirane atletike u Hrvatskoj, situacija je drugačija. Atletske sekcije u športskim društvima, koja su se tada nazivala klubovi, osnivaju se tek poslije I. svjetskog rata, ali kontinuirana atletska natjecanja priređuju se od 1905. godine. Valja reći da u Hrvatskoj nikada nije postojao veći interes za aktivnim sudjelovanjem, a ni za praćenjem događanja u atletici. A tako je i danas. Hrvatsku atletiku, od prvih dana postojanja, promiče mali broj fanatičnih zaljubljenika. Uvijek joj je nedostajalo masovnosti, popularnosti, a i međunarodnih uspjeha. Mediji su uvijek bili rezervirani, a kako u Hrvatskoj nikada nisu poduzimane neke planske akcije za unaprjeđivanje bilo koje športske grane, većina njih jednostavno je prepuštena - postojanju. 		014 /2005 Zdenko Jajčević
274
50 godina rukometa u Rijeci
Bogato ilustrirana knjiga izdana u siječnju 2005. u Rijeci u povodu zlatnog jubileja rukometa u tom gradu uvodi čitatelje u povijest sporta jedne regije, bilježeći gdje je i kako sve počelo, kao i buran sportski život rukometa posljednjih godina u Hrvatskoj, kojem svjedoče i mlađe i starije generacije poklonika tog sporta 		015 /2005 Emilija Petanjek
273
110 godina skijanja u Zagrebu i Hrvatskoj
Bogato ilustrirana monografija bilježi većinu relevantnih podataka o razvoju sporta koji u vremenu izlaska knjige, prosinac 2004., ima svjetske skijaške zvijezde - Janicu i Ivicu Kostelić. Kakav je bio put skijaških zanesenjaka, kako su skijaši gradili svoje mjesto u sportskoj i olimpijskoj obitelji, kazuje ova knjiga napisana u šest poglavlja 		015 /2005 Emilija Petanjek
272
Od Dinama do Dinama
Nakon osnivačke skupštine FDK Dinamo sazvan je sastanak nogometne sekcije, na kome je izabran i prvi odbor na čelu s Icom Hitrecom, pa se on može smatrati i prvim predsjednikom NK Dinamo. Klub je prvo trenirao na igralištu ZET-a, a prva utakmica odigrana je 23. lipnja 1945. na igralištu Građanskog u Koranskoj ulici. Kako su mnogi igrači bili još u vojsci, a ostali su prilično neredovito trenirali, Hitrec ih je na tu prvu utakmicu pozvao putem novina: Pozivaju se svi igrači koji su određeni za I. i II. momčad, da dođu u subotu 23. lipnja 1945. godine u 15 sati i 30 minuta, na igralište Građanskog, radi utakmice s reprezentacijom Zrakoplovstva 		015 /2005 Zdenko Jajčević
271
Isidor Kršnjavi, ili kako je politika utjecala na razvoj tjelovježbe
Jedan od najvećih uspjeha Isidora Kršnjavoga kao političara koji je utjecao i stvarao pretpostavke za razvoj tjelovježbe u Hrvatskoj jesu upravo zasluge i ključna uloga koju je imao u pojavljivanju Franje Bučara - oca hrvatskog sporta 		015 /2005 Zrinko Čustonja
270
Žena koju se ne smije zaboraviti
Odlukom njezine obitelj djevojčica Zulejka Stefanini u šestoj godini života postaje članicom "Sokola" i redovito vježbanje postaje sustavni dio njezina odgoja i obrazovanja. Rastući i razvijajući se u svestranu sportašicu nije gubila spontanu radost kretanja i plemenitog, poticajnog uzbuđenja nadmetanja. U njoj je bila duboko usađena potreba da tu radost podijeli s ljudima oko sebe, da ih potakne da počnu, da ih poduči zašto to sve treba raditi 		015 /2005 Milka Babović
269
Prije 70 godina odigrana prva rukometna utakmica u Zagrebu
Prvi rukomet u nas bio je tzv. veliki rukomet. Igrao se na nogometnom igralištu, a za jednu ekipu nastupalo je deset igrača u polju i vratar 		015 /2005 Zdenko Jajčević
268
Počelo je uređenjem otvorenog strelišta na Tuškancu
Knjiga potvrđuje već poznatu tezu da se o uređenju i saniranju športskorekreacijskih objekata u gradu Zagrebu premalo brine te da oni ustupaju mjesto drugim objektima koji ne jamče podizanje kvalitete života 		016 /2005 Saša Ceraj
267
Najveće športsko društvo u Hrvatskoj
Na III. godišnjoj skupštini 1948. godine aklamacijama se "osuđuje vrbovanja športaša kojima se nude stipendije". Prvi predsjednik Društva Andro Mohorovičić je rekao: "ne samo sportaš, već i dobar đak i aktivan omladinac, obilježje su mladostaša" 		016 /2005 Zdenko Jajčević
266
Milivoj Radović - umjetnik i športaš
Od 1954. do 1962. godine Radović je radio kao profesionalni operni pjevač u Novom Sadu, Skopju, Osijeku i Sarajevu. Od 1928. do 1933. intenzivno se bavio tenisom, sa 14 godina počeo je klizati, a sa 16 upravljati motociklom. Jedan je od prvih skijaša koji su 1931. počeli skijati na planinama kod Slavonske Orahovice. Bavio se i nogometom, sanjkanjem, konjičkim športom i stolnim tenisom. U jesen 1931. godine prošao je prvu poduku u mačevanju u kojem je proveo 30 godina 		016 /2005 Zdenko Jajčević
265
Baloni iznad Zagreba
Zrakoplovne djelatnosti krajem XIX. stoljeća ponukale su mlade Zagrepčane na izrade papirnatih balona na kojima je bilo pričvršćeno malo ložište što je grijalo zrak u kupoli. Tijekom rujna 1894. godine nad Zagrebom su se pojavili brojni takvi leteći objekti. Dnevni je tisak prenio stav gradskih vlasti da se ta pojava zabrani - postojala je, naime, mogućnost da balončići izazovu požar, jer je većina kuća bila prekrivena slamom 		016 /2005 Zdenko Jureša
264
R'n'R kao način života
Hrvatskom akrobatskom rock and rollu je dano veliko priznanje jer mu je dodijeljena organizacija Svjetskog omladinskog kupa i Europskog B kupa. Natjecanja će se održati u Sisku 1. listopada ove godine 		016 /2005 Iva Siber
263
Poticaj razvoju teške atletike
Veći dio rukovodstva Hrvatskoga sokola sprečavao je razvoj hrvanja kao samosvojne športske grane, ali pobornici modernog hrvanja kao natjecateljskog športa nisu prihvaćali argumente rukovodstva sokolske organizacije pa su povremeno dolazili u verbalne sukobe. Stoga su se zaljubljenici hrvanja oko 1903. počeli pripremati za osnivanje samosvojnog teškoatletskog kluba. To nije bilo jednostavno provesti. Valjalo je nabaviti strunjače, utege i unajmiti dvoranu, dakle pronaći novac za osiguranje minimalnih uvjeta, potrebnih za vježbanje 		016 /2005 Branko Sviben
262
Državno prvenstvo školskih športskih klubova osnovnih i srednjih škola 2006. godine
Završna natjecanja za srednje škole održat će se od 3. do 5. travnja, a za osnovne škole od 6. do 9. travnja u Poreču 		016 /2005 Jurica Turner
261
Odlazak jednog od najboljih hrvatskih boksača
Tomislav Krizmanić bio je jedan od najboljih hrvatskih boksača koji je nastupao polovicom prošlog stoljeća 		017 /2005 Miroslav Šarić
260
Vrijedna zbirka svestranog športaša Ive Donovala
Trofejni predmeti, fotografije, dokumenti i tiskovine svjedoče o brojnim aktivnostima koje je Donoval uložio u stvaranje hrvatskoga športa 		017 /2005 Mirko Poldrugač
259
Šezdeset godina Sportskih novosti
Rekord u izdavanju Sportske novosti su ostvarile 10. kolovoza 1981. kada je list tiskan u 305.599 primjeraka, o objavio je izvještaj s prvenstvene utakmice Dinama i Hajduka (0-0). U to vrijeme list se distribuirao vlastitim transportom, ali i avionskim linijama, svakodnevno u New York 1600 primjeraka, Toronto 1100 i u Australiju 570 primjeraka 		017 /2005 Ljiljana Jazbinšek
258
Ponos naših mačevalaca
Kao dugogodišnji glavni učitelj mačevanja u Tečaju u Bečkom Novom Mjestu, Milan Neralić je uživao velik ugled u vojsci i građanstvu. U ono vrijeme kada je mačevanje bilo sastavni dio dobrog odgoja, Neralić je služio kao primjer odgojiteljima i odgajanima. Kao borac i pedagog stavljen je u red najvećih mačevalaca svijeta 		017 /2005 Milivoj Radović