|
257 |
Prvaci Europe nisu imali dvoranu
Tek nakon brojnih blistavih uspjeha, bjelovarski su rukometaši dobili primjereni prostor za djelovanje. U gradu je 4. prosinca 1976. otvorena Školska-sportska dvorana
|
017 /2005 |
Goran Bobić |
|
|
256 |
Kotač se nije dao zaustaviti
Rad prvog biciklističkog kluba u Hrvatskoj odobren je 26. lipnja 1885. To je početak biciklizma kao športske grane. Klub je u godini osnivanja tiskao knjižicu Pravila voznih propisa u kojoj je propisano ponašanje članova. To je bilo potrebno, jer je prve bicikliste većina pučanstva dočekala neprijateljski. Bilo je i prijedloga da se vožnja biciklom zabrani ili nametne velika taksa za uporabu bicikla
|
017 /2005 |
Zdenko Jajčević |
|
|
255 |
Samo Hajduk živi vječno
Duga, bogata i jedinstvena povijest darovala je Hajduku bezbroj specifičnosti. Jedna od njih je da je to jedan od rijetkih klubova u svijetu kojemu je posvećena opereta, 1926. godine Tijardovićeva Kraljica lopte
|
018 /2006 |
Jurica Gizdić |
|
|
254 |
Prvi moderni nogometni vratar
Zbog rezultata koje je postigao, primjerenog ponašanja i dosljednosti Dragutin Friedrich je uživao veliku popularnost. U športu je poštivao princip čistog amaterizma
|
018 /2006 |
Mirko Poldrugač |
|
|
253 |
Ludo hrabri
Faust Vrančić je kvadratičnim padobranom skakao s visokih građevina u Italiji pa je ušao u povijest svjetskog padobranstva i smatra se pretečom padobranske djelatnosti
|
018 /2006 |
Zdenko Jureša |
|
|
252 |
Politika uvijek uz šport
Prema uzoru na češki Sokol, a u cilju borbe protiv austrougarske hegemonije, u Zagrebu je 1874. osnovano Društvo za tjelovježbu Hrvatski sokol. Uskoro su se društva Hrvatskoga sokola počela osnivati i u drugim gradovima, pa i izvan Hrvatske
|
018 /2006 |
Toni Petrić |
|
|
251 |
Na svjetla pozornice iz cirkuskih arena
Boks se u Hrvatskoj razvijao poslije I. svjetskog rata zahvaljujući manjem broju entuzijasta pa su i rezultati bili veoma skromni. Prvo natjecanje profesionalnih boksača održano je u Zagrebu u vrtu restauracije Kola, 31. kolovoza 1919. godine. Stanko Kliček pobijedio je Teda Franeka, nokautom u 14. rundi
|
018 /2006 |
Zvonimir Bušić |
|
|
250 |
Od prosvjeda do obožavanja
Prema jednom popisu, u Hrvatskoj je 1912. godine bilo 269 privatnih automobila, 22 autobusa i 69 motocikla
|
018 /2006 |
Zdenko Jajčević |
|
|
249 |
Društvo učitelja gimnastike Hrvatske i Slavonije
Društvo je utemeljeno u Zagrebu 4. srpnja 1896. godine radi zaštite interesa učitelja tjelesnog odgoja. Za predsjednika upravnog odbora izabran je Franjo Bučar
|
019 /2006 |
Zdenko Jajčević |
|
|
248 |
Draženu napokon mjesto koje zaslužuje
Projekt Centra je u građevinskoarhitektonskom smislu osebujno djelo i prvijenac u načinu predstavljanja određene ličnosti iz novije povijesti. Nije nam poznato da je neki drugi sportaš u svijetu predstavljen na sličan način
|
019 /2006 |
Saša Segedi |
|
|
247 |
Tragičan život Georgea - Jure Chuvala
Chuvalo je bio jedan od najboljih boksača teške skupine na svijetu. Kao profesionalac boksao je od 1967. do 1978. Bio je beskompromisni borac, jaka udarca i neobično izdržljiv. Jedan od rijetkih boksača kojeg se nije moglo srušiti i koji ni jednom nije izgubio nokautom, što je rijetkost u profesionalnom boksu
|
019 /2006 |
Zvonimir Bušić |
|
|
246 |
Primjer mnogim gradovima
U Zajednici športskih udruga grada Ogulina je 31 organizacija. U relativno malenom gradu postoji velik broj raznovrsnih sportskih organizacija
|
019 /2006 |
Lovorko Magdić |
|
|
245 |
Rukomet kao život
Horvat se nikad nije zadovoljavao prosječnošću. Provodio je individualne treninge, pripremajući se prije svih drugih čak i za manje važne turnire i reprezentativne akcije. Bio je samokritičan težeći uvijek boljemu, želeći stalno napredovati i razviti potencijal do krajnjih granica
|
019 /2006 |
Goran Bobić |
|
|
244 |
Osnivanje zagrebačkog šahovskog kluba
U prvim godinama djelovanja u Zagrebu nije postojalo veće zanimanje za šah. U izvještaju Gradskog poglavarstva iz 1887. godine možemo pročitati da Zagrebački šahovski klub ima šest članova i 53 forinte imovine. Godine 1889. broj članova je pao sa šest na tri, a imovina je iznosila samo jednu forintu
|
019 /2006 |
Zdenko Jajčević |
|
|
243 |
Najplodonosniji hrvatski sportski povjesničar
Gizdić je dosad objavio 30 knjiga (monografija), što je prema podacima Nacionalne i sveučilišne knjižnice svojevrstan rekord u hrvatskom izdavaštvu
|
020 /2006 |
Toni Petrić |
|
|
242 |
Zbirka Branka Kallayja
Lakoća s kojom je praktično kao samouk svladao tehnike pojedinih atletskih disciplina i dobri rezultati pričinjali su mu zadovoljstvo što ga je doživotno vezalo uz atletiku. Na raznim međunarodnim natjecanjima i mitinzima Kallay je osvojio više od 50 medalja. Njegova je zbirka prava riznica vrijednih predmeta koji svjedoče o športskom i primijenjeno-umjetničkom duhu toga vremena
|
020 /2006 |
Saša Segedi |
|
|
241 |
Ujedinjeni sportskim uspjesima
Najmasovniji sport u Kutini je nogomet. U gradu djeluje pet nogometnih klubova, a najbolje rezultate postiže HNŠK Moslavina koja je plasmanom u II. ligu ostvarila najveći uspjeh u povijesti kutinskog nogometa. Igor Tomašić, bivši kutinski nogometaš, danas je bugarski reprezentativac. Krajem 70-ih u Kutini je osnovan karate klub, koji kasnije pod vodstvom Josipa Cerovca postaje kick-boxing klub i danas je najtrofejniji u gradu
|
020 /2006 |
Pero Prebeg |
|
|
240 |
Prva velika sportska priredba u Zagrebu
U Zagrebu se okupilo 4000 članova tjelovježbenih sokolskih organizacija, a natjecanje i popratna zbivanja privukla su u grad 10.000 gostiju. Dobici su potpuno pokrili troškove organizacije sleta. Uspjeh sleta uvjerio je Hrvatski sokol u vlastite sposobnosti. Natjecanja i javne vježbe pokazale su da vježbači iz Hrvatske ni malo ne zaostaju za onda izvanrednim češkim vježbačima
|
020 /2006 |
Mirko Poldrugač |
|
|
239 |
Simbol narodne afirmacije
Mjesecima prije nego će političke prilike omogućiti uspostavu Banovine Hrvatske, hrvatski sportaši su započeli borbu za osamostaljivanje hrvatskog sporta i reorganizaciju sportskih jugoslavenskih saveza
|
020 /2006 |
Tomislav Jamičić |
|
|
238 |
Zvali su ih samoubojicama i žabarima
Prvi je kajak u Zagreb 1919. donio Marko Juranić, a nazivan je "faltboote". Oko Juranića se okupila skupina poduzetnih sportaša koji su uvidjeli prednost takvog čamca, posebno za boravak u prirodi, jer se relativno lagano plovilo moglo transportirati do željenog odredišta. Veslači su pojavu novog plovila dočekali s nevjericom
|
020 /2006 |
Zdenko Jajčević |
|
