217 |
Zdenko Uzorinac - povjesničar i skupljač stolnoteniske građe
Športaš, trener, športski dužnosnik, propagator i povjesničar športa, Zdenko Uzorinac rođen je 7. srpnja 1929. u Zagrebu. Diplomirao je engleski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1960. godine, a cijeli je radni vijek proveo u Grafičkom zavodu Hrvatske kao urednik i propagandist u Izdavačkom sektoru
|
024 /2007 |
Ana Popovčić |
|
216 |
Kako je nastao ultimate frizbi
Športska igra i fair play osnove su frizbija. Podržava se natjecateljski duh, ali iznad svega se potiče poštovanje među igračima, poštivanje pravila i uživanje u igri
|
024 /2007 |
Ognjen Livada |
|
215 |
Prve hrvatske nogometašice
Dvoboj nogometašica Zagreba i Prvog čehoslovačkog damskog nogometnog kluba iz Brna 24. srpnja 1938. na stadionu Svetice u Maksimiru gledalo je 12.000 ljudi. Uskoro je osnovan i Jugoslavenski ženski loptačko-nogometni savez, ali je Ministarstvo telesnog vaspitanja Kraljevine Jugoslavije u ožujku 1939. odlučilo ne odobriti predložena pravila Saveza i po mogućnosti spriječiti širenje nogometa među ženama
|
024 /2007 |
Mirko Poldrugač |
|
214 |
I. hrvatsko sklizalačko društvo
U prvoj godini djelovanja Društva, 1877./1878., sezona je trajala 38. dana. Društvo je dalo tiskati crvene tablice, koje su značile da je klizalište otvoreno, i bijele, koje su značile da je klizalište toga dana zatvoreno. Ti svojevrsni semafori zimi su bili postavljeni u najprometnijim dijelovima grada. Za udobnost općinstva Društvo je od trgovca drvom Vjekoslava Heinzela, oca kasnijeg gradonačelnika Zagreba, iznajmilo četiri barake uz cijenu od 60 forinti za sezonu.
|
024 /2007 |
Miroslav Šarić |
|
213 |
Otac suvremenog olimpizma
Coubertina nije primarno zanimalo unapređivanje olimpijskih igara, nego ga je vodila težnja da se igre iskoriste kao podloga za popularizaciju odgojne uloge športa, kako bi se osigurao tjelesni i moralni razvoj mladeži. Smatrao je da šport valja internacionalizirati da bi se osigurala njegova rasprostranjenost od koje bi koristi imali mladi cijeloga svijeta
|
024 /2007 |
Zdenko Jajčević |
|
212 |
Legenda za sva vremena
Frane je bio autoritet kakvoga Hajduk u svojoj povijesti nije imao, i kod suigrača i kod sudaca. Produžena ruka trenera na terenu. Bio je i ostao simbol ljubavi i privrženosti svom Hajduku za koji je uvijek isticao da mu je sve
|
025 /2007 |
Jurica Gizdić |
|
211 |
Bejzbol kao predigra nogometu
Nogomet su uglavnom igrali Francuzi i Britanci, dok su američki mornari znatiželjnicima prikazali novu igru, bejzbol. Najčešće se igrao u predigrama nogometnih utakmica. Jedna takva utakmica odigrana je 10. ožujka 1919., kada su kao predigra nogometašima Forestera i Hajduka nastupili američki mornari
|
025 /2007 |
Mladen Cukrov |
|
210 |
Gimnaestrada
Današnje gimnaestrade ne pobuđuju veću pažnju u svijetu i njihovo održavanje prolazi nezapaženo
|
025 /2007 |
Miroslav Šarić |
|
209 |
Osnivanje Hrvatskog športskog saveza
Krovna hrvatska športska organizacija, Hrvatski športski savez prvi je put osnovan 5. listopada 1909. u zagrebačkom svratištu Grič, a potom ponovno u Zagrebu 28. prosinca 1990. Izvršni odbor Hrvatskoga športskog saveza donio je 5. lipnja 1991. godine odluku o imenovanju članova Radne grupe za pripremu osnivanja Hrvatskoga olimpijskoga odbora
|
025 /2007 |
Zdenko Jajčević |
|
208 |
Počeci djelovanja Hrvatskog rukometnog saveza
U proljeće 1940. godine predstavnici zagrebačkih rukometnih sekcija osnovali su Rukometni radni odbor, koji je te godine organizirao I. klupsko rukometno prvenstvo grada Zagreba. Uz sudjelovanje sedam momčadi, naslov najboljeg pripao je ekipi Hrvatskog športskog kluba Meteor. U listopadu 1941. godine započeo je djelovati Hrvatski rukometni savez
|
025 /2007 |
Zdenko Jajčević |
|
207 |
Prvi učitelji tjelovježbe u Zagrebu
Miroslav Singer bio je jedan od prvih učitelja tjelovježbe i član utemeljitelj Hrvatskog sokola. Svaki je mjesec od svoje male plaće davao društvu 20 novčića. Sve do izgradnje Sokolane 1883. godine, zagrebački su sokoli vježbali u Singerovoj dvorani. Živio je oskudno, jer nije mogao zaslužiti ni koliko je trebao za život.
|
025 /2007 |
Mirko Poldrugač |
|
206 |
Prepoznatljiv i bez potpisa
Pratio je mnoge športove, izvještavao sa svih strana svijeta, ali ga brojni čitatelji zacijelo ponajviše pamte kao sjajna kroničara, analitičara i komentatora nogometnih zbivanja
|
026 /2008 |
Ante Drpić |
|
205 |
Hrvatski orao
Hrvatski orlovski savez djelovao je od 1923. do 1929., a imao je više od 200 društava s između 10.500 i 11.000 članova. Već prema samom nazivu - Orao, a onda i prema načinu organizacije, vidljivo je da je orlovska organizacija preuzela sokolski model u koji je inkorporirala svoja katolička načela. Na taj način orlovstvo stavlja tjelovježbu u službu ne samo tjelesnih, nego i zahtjeva odgoja, morala i napokon duha
|
026 /2008 |
Ana Popovčić |
|
204 |
Jedinstvena osoba hrvatskog nogometa
Šesnaest je godina Lemešić nosio Hajdukov dres - ukupno 491 put, a postigao je 455 zgoditaka. Na listi međunarodnih sudaca bio je od 1948. do 1960. godine. Kao glavni sudac odsudio je 337 utakmica, a uz aut-crtu mahao je zastavicom 101 put
|
026 /2008 |
Jurica Gizdić |
|
203 |
Prvo ime Pero Magdić
Po profesiji odvjetnik, Pero Magdić bio je gradonačelnik Varaždina, potpredsjednik Hrvatskog sabora i veliki župan Varaždinske županije. U društvenom životu pojavio se 1898., a do smrti 1922. postao je jedna od najznačajnijih figura u javnom i političkom životu grada. Bio je intelektualac neiscrpne radne energije i borbene prirode koji je u ondašnji mađaronski Varaždin unio svježi dah nepokolebljivog hrvatstva i spremnost na žestoke akcije u političkoj areni
|
026 /2008 |
Ivica Krištofić |
|
202 |
Prvi športski objekt u Zagrebu
U ožujku 1801. godine streljačko se društvo s Ivanom Steinbergerom, komorskim i ratnim blagajnikom, dogovorilo da se u njegovom vrtu izvan grada u dolini Tuškanac sagradi streljana, što je gradski Magistrat i odobrio u travnju te godine, no gradnja je bila odgađana sve do svibnja 1808.
|
026 /2008 |
Miljenko Zečević |
|
201 |
I Hrvati su stvarali australsku športsku povijest
Prvi šport koji se organizirano provodio među Hrvatima u Australiji bio je nogomet, vrijeme se kratilo i boćanjem, košarkom, stolnim tenisom i šahom, no hrvatski su doseljenici prigrlili i športove koji u Hrvatskoj nisu poznati
|
026 /2008 |
Željko Iveljić |
|
200 |
Prije 40 godina umro je Paolo Radmilović
Čuveni engleski vaterpolist i plivač hrvatskog porijekla Paolo Radmilović nastupao je na Olimpijskim igrama od 1908. do 1928. godine, a na plivačkim je natjecanjima sudjelovao od 1902. do 1931. godine
|
027 /2008 |
Zdenko Jajčević |
|
199 |
U Amsterdamu je rođen olimpijski plamen
Prije 80 godina u Amsterdamu su održane 9. Olimpijske igre, koje će ostati zapamćene po tome što je tada prvi put zapaljen olimpijski plamen i otad je tradicija, a žene su postale važan dio olimpizma
|
027 /2008 |
Tomica Jamičić |
|
198 |
Najuspješniji rovinjski športski klub
Veslački zanos u Rovinju traje više od stoljeća. Uspjehe su rovinjski veslači počeli nizati još u doba austrijske i talijanske uprave, a veliki je doprinos veslanju VK Arupinum dao i u vrijeme ondašnje Jugoslavije te u samostalnoj Hrvatskoj
|
027 /2008 |
Marino Budicin |
|