Kalendar
Danas
Sun | Mon | Tue | Wed | Thu | Fri | Sat |
---|
Danas
Sun | Mon | Tue | Wed | Thu | Fri | Sat |
---|
IN MEMORIAM Hrvoje Kačić (12. siječnja 1932–4. veljače 2023)
Za Hrvoja Kačića govorilo se da je bio jedan od najboljih svjetskih vaterpolista pedesetih. Srebrni olimpijac iz Melbournea 1956, proljećarski predsjednik OMH u Dubrovniku, sveučilišni profesor i odvjetnik, stručnjak u području pomorskoga prava, bio je jedan od izravnih sudionika stvaranja samostalne hrvatske države
Često isticana činjenica da je otac modernog olimpizma Pierre de Coubertin i osobno osvojio olimpijsku medalju, ali ne u atletici, gimnastici, mačevanju, veslanju...nego - u poeziji, vraća nas u vremena kad su na Igrama bila zastupljena i natjecanja u umjetnosti (književnost, glazba, kiparstvo i slikarstvo) i arhitekturi. Dakako, svi radovi tematski su bili povezani sportom i tjelovježbom - stoji u članku pod naslovom "Olimpijske medalje osvajali su i hrvatski arhitekti" autora Vinka Kneževića u najnovijem 85. broju časopisa Olimp.
Split, 13. veljače 2023. - U sklopu obilježavanja 112. rođendana HNK Hajduk je dobio jedinstvenu knjigu - klupski leksikon, kakvim se ne mogu podičiti ni europski klupski velikani. Autor leksikona je Jurica Gizdić, vrijedni klupski kroničar, ujedno i dopredsjednik Hrvatskog društva povijesti športa te dugogodišnji suradnik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO).
Odlukom njezine obitelj djevojčica Zulejka Stefanini u šestoj godini života postaje članicom "Sokola" i redovito vježbanje postaje sustavni dio njezina odgoja i obrazovanja. Rastući i razvijajući se u svestranu sportašicu nije gubila spontanu radost kretanja i plemenitog, poticajnog uzbuđenja nadmetanja. U njoj je bila duboko usađena potreba da tu radost podijeli s ljudima oko sebe, da ih potakne da počnu, da ih poduči zašto to sve treba raditi
Zulejka Tućan-Stefanini (1912. - 2005.) je najsvestranija i najuspješnija sportašica naše svekolike povijesti. Statističari pišu da je osvajala sportska priznanja najvišeg dometa njezina vremena čak u 14 sportova. Bivala je i prvakinja države, i rekorderka, olimpijka na Igrama 1936. u Berlinu. Svojim rezultatima, cijelom svojom ličnošću od rane je mladosti utirala sportske putove ženama. Njezino se ime može naći i među sudionicama Svjetskih ženskih sportskih igara 1930. u Pragu, 1931. u Firenci. U Firenci je lukom i strijelom izborila treće mjesto. (To treba zapamtiti kada nekom zgodom neprovjereno, ali efektno, izgovorimo ili napišemo "... prvi put u povijesti ..."). Kada je 1947. godine počelo sveopće natjecanje za značku sportske svestranosti ZREN (Za REpubliku Naprijed) Zulejka Tućan je bila prva sportašica u Hrvatskoj koja je osvojila zlatnu značku. Nije u pitanju bilo "osvojiti još jednu nagradu", poticaj za sudjelovanje je bio povući za sobom što više žena. Uvjeriti ih da 35 godina u životu žene nisu godine starosti.