Prvi hrvatski sportski klubovi niču početkom 20. stoljeća, točnije 1903. godine. Na samom početku duga imena bila su “u modi“. Ime jednog od najranijih sportskih klubova glasilo je „Prvi nogometni i športski klub u Zagrebu“, odnosno kraće PNIŠK.
Ovaj arhaični, složeni, stil imenovanja klubova prisilio je tisak i sportski svijet na uporabu kratica u svakodnevnim razgovorima. Sportske stranice sportskih tiskovina tako desetljećima nalikuju političkim glasnicima. Ipak, treba naglasiti i da zagrebački sportski klubovi nisu prvi klubovi nastali na području današnje Hrvatske. U Puli je 1899. osnovan Veloce club Polese, biciklistički klub koji je imao i nogometnu sekciju.
PERIOD DO VELIKOG RATA
Prvi športski klub osnovan u Splitu te općenito prvi dalmatinski klub jest HŠK „Šator“. Već prije 1. svjetskog rata vidljiv je politički i nacionalni identitet određenih klubova. U Zagrebu je tako 1907. osnovan AŠK „Croatia“, a u Sisku đački nogometni klub zanimljiva imena, Pomoćnički. Iste godine u Zagrebu dolazi do eksplozije novih klubova te se Croatiji pridružuju Delfie, Davor, Astor, Viktorija, Narona i Olympia. Olympia je bilo iznimno popularno ime među prvim hrvatskim klubovima. Svoje imenjake zagrebačka Olympia imala je u Rijeci, Karlovcu, Puli te 1913. ponovno – u Zagrebu!
Slika 1. Prvi juniori nogometne sekcije HAŠK-a iz 1906. godine. Dvadeset godina rada HAŠK.
Imena temeljena na antičkoj mitologiji očigledno su bila popularna u samim začetcima Hrvatskog sporta, tako se karlovačkoj Olympiji iste godine pridružila i Athena.
Popularno je bilo imenovati klubove i po hrvatskim podnebljima. U Karlovcu je 1903. osnovana Panonija, četiri godine kasnije u Slavonskom Brodu Slavonija, a 1908. u Sinju je djelovao Velebit. Imena temeljena na istaknutim Hrvatima i događajima iz hrvatske povijesti također su bila iznimno popularna. HAFK "Tomislav" iz Varaždina te Zrinski-Frankopan iz Slavonskog Broda samo su neki od primjera.
UTJECAJ SUSJEDNIH DRŽAVA
S druge strane vidljivi su i razni klubovi koji su promicali i ilirsku i jugoslavensku ideju. U Virovitici je 1908. godine osnovana Ilirija, tri godine ranije u Sušku je osnovan Jugoslavenski športski klub Slavija, a 1912. u Trogiru je osnovan NSK Slaven.
Slika 2. Članovi HAŠK-a spremaju stazu za Prvenstvo Hrvatske u skijanju. Dvadeset godina rada HAŠK.
Vidljiv je također i snažan talijanski utjecaj. U Dubrovniku je tako 1907. osnovan „Forza e coraggio“ odnosno Snaga i hrabrost, u Splitu „Il calcio“, a u Zadru "Societa ginnastica" svega 3 godine kasnije. U kontinentalnoj Hrvatskoj utjecaj su pak imali Mađari. Vidljivo je to u Osijeku, gdje je 1913. osnovan Magyar szövetseg.
PRVE PODJELE KLUBOVA
U prvim godinama već je vidljiva podjela Hrvatskih klubova po njihovim identitetima. Neslužbeno, klubove sve do početka 2. svjetskog rata možemo dijeliti na građanske, radničke, vjerske, kotarske itd.
Slika 3. Plivačka sekcija HAŠK-a 1912. godine. Dvadeset godina rada HAŠK.
Hrvatski tipografski športski klub prvi je primjer radničkog kluba kojemu iz naziva možemo iščitati identitet, pomalo neoriginalan, ali ponekad i komičan način imenovanja radničkih klubova nerijetko je jasno davao do znanja koja struka stoji iza osnivanja kluba. Formulu Tipografskog slijedili su primjerice i imenjaci iz Čakovca i Zagreba naziva – Trgovački.
ŽIVOTINJE U NAZIVU KLUBOVA
Specifično i neočekivano ime dijelili su zagrebački i bjelovarski Oxford, a veliki broj hrvatskih klubova ime je dobilo po životinjama, bilo stvarnim ili onima iz mašte. U Samoboru je već 1903. osnovan Đački klub „Šišmiš“, sedam godina kasnije Đakovo i Bjelovar dobivaju Orlove, a Zmaj slijeće u zadarske Arbanase.
LITERATURA:
Jakovljević, Nebojša. Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941. Subotica, Srbija: Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača i trenera Subotica, 2018.